Lažno podugovaranje radnika i presuda C-441/23: što poslodavci u Hrvatskoj moraju znati

Foto: Marcus Reubenstein / Unsplash

Što je presuda C-441/23 zapravo promijenila

Sud EU presudio je da se Direktiva 2008/104/EZ o radu putem agencija za privremeno zapošljavanje primjenjuje na svaki odnos u kojem korisnik faktički preuzima svakodnevno upravljanje radom – bez obzira na naziv ugovora i bez obzira je li formalni poslodavac uopće upisan u evidenciju agencija. U konkretnom slučaju, radnica je formalno bila zaposlena kod tvrtke posrednika, ali je u stvarnosti svakodnevno radila za Microsoft, koristila njegovu opremu i primala upute od njegovih voditelja. Kada je dobila otkaz, Sud je presudio da se na takav odnos primjenjuju pravila o ustupanju radnika – sa svim obvezama koje iz toga proizlaze.

Drugim riječima: ako odnos po suštini odgovara ustupanju radnika, sud će ga tako i tretirati, bez obzira što piše u ugovoru.

Ključna poruka za poslodavce: forma više ne štiti. Jedino što štiti je usklađenost stvarne organizacije rada s ugovornom konstrukcijom.

---

 

Koje rizike nosi reklasifikacija „podugovaranja” u ustupanje

Ako se odnos koji ste mislili da je podugovaranje pravno reklasificira u ustupanje radnika, posljedice za Vašu tvrtku mogu biti ozbiljne i, što je gore, retroaktivne:

• Solidarna odgovornost za neisplaćene plaće – radnik ih može potraživati izravno od Vas, kao korisnika.
• Načelo jednakog postupanja – radnik može tražiti razliku do plaće i uvjeta usporedivog radnika kojeg Vi izravno zapošljavate, i to retroaktivno.
• Ništavost otkaza – otkaz dan u takvim okolnostima može biti proglašen ništavim, uz obvezu vraćanja radnika i isplate naknade.
• Pojačana zaštita trudnoće i posebnih kategorija radnika – odnosi se izravno i na Vas kao korisnika.
• Inspekcijske kazne i prekršajna odgovornost prema Zakonu o radu i Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada.
• Reputacijska šteta – sporovi ovog tipa danas vrlo brzo postaju javni.

---

 

Funkcionalni test: pitanja koja si svaki poslodavac mora postaviti

Sud EU razradio je jednostavan test koji možete primijeniti i sami kako biste procijenili izloženost. Ako većina odgovora pada u desni stupac – vrijeme je za ozbiljnu pravnu reviziju.

Pitanje	Stvarno podugovaranje	Rizik (skriveno ustupanje)
Tko daje dnevne upute?	Voditelj iz vanjske tvrtke.	Vaš voditelj.
Čija je oprema i prostor?	Vanjska tvrtka radi u svom uredu, sa svojom opremom.	Vaši stolovi, računala, alati.
Tko odobrava odmore i organizira raspored?	Formalni poslodavac.	Vaš tim.
Tko snosi poslovni rizik?	Vanjska tvrtka odgovara za rok i kvalitetu rezultata.	Vi – vanjska tvrtka samo fakturira sate.
Što se kupuje – rezultat ili sati?	Definirana usluga ili gotov proizvod.	Naplata po čovjeku/satu.

 

Sud uvijek gleda cjelokupnu sliku, ne pojedinačni kriterij. Jedan „naginjući” odgovor sam po sebi ne stvara obvezu, ali sustavno preklapanje znači da odnos vrlo vjerojatno više nije ono što piše na koricama ugovora.

---

 

Tipične rizične situacije iz hrvatske prakse

Najčešći scenariji s kojima se susrećemo u savjetovanju poslodavaca odnose se na IT sektor (programeri „vanjske” tvrtke koji svakodnevno sjede u uredu klijenta, koriste njegovu opremu i sudjeluju u njegovim sprintovima), građevinu (radnici podugovaratelja na gradilištu generalnog izvođača, gdje voditelj gradilišta određuje sve – od redoslijeda poslova do alata), te uslužne djelatnosti (čišćenje, zaštita, logistika, ugostiteljstvo) gdje su ljudi formalno zaposleni kod jedne tvrtke, a stvarno integrirani u tim druge.

U svim tim situacijama rizik nije teorijski – to su upravo odnosi na koje će sud i inspekcija primjenjivati funkcionalni test iz presude C-441/23.

---

 

Što hrvatsko pravo (ne) regulira – i zašto je presuda izravno primjenjiva

Hrvatsko zakonodavstvo nema sveobuhvatnu regulativu lančanog podugovaranja. Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada (NN 151/22) u člancima 18. i 19. predviđa odgovornost ugovaratelja za plaće radnika podugovaratelja, ali se u praksi rijetko primjenjuje. Test za prepoznavanje „lažnog podugovaranja” nije zapisan ni u jednom hrvatskom zakonu.

To, međutim, ne znači da poslodavci mogu „spavati”. Pravo Europske unije ima primat, a funkcionalni test iz presude C-441/23 izravno je primjenjiv u Hrvatskoj – pred sudovima i u inspekcijskim postupcima. Hrvatski Zakon o radu mora se tumačiti u skladu s Direktivom 2008/104/EZ, što znači da svaka ozbiljna pravna procjena već danas mora uzeti u obzir kriterije koje je razradio Sud EU.

---

 

 

Kako izbjeći rizik: tri praktična koraka

Dobra vijest za poslodavce je da rješenje nije komplicirano. Postoje tri legitimna puta:

1. Stvarno podugovaranje. Ako želite zadržati ugovor o pružanju usluga, organizacija rada mora stvarno pripadati vanjskoj tvrtki: njezin voditelj, njezini ljudi, njezina oprema, jasno definiran rezultat koji se isporučuje, jasna odgovornost za kvalitetu i rokove. Naplata po rezultatu, ne po satima.
2. Ustupanje preko ovlaštene agencije. Ako trebate ljude koji rade u Vašim prostorima i pod Vašom kontrolom – legalizirajte odnos kroz agenciju za privremeno zapošljavanje upisanu u evidenciju nadležnog ministarstva, uz puno poštivanje članaka 46.–50. Zakona o radu.
3. Direktno zapošljavanje. Za dugoročne uloge koje su jezgra Vašeg poslovanja, izravno zapošljavanje često je i pravno i ekonomski najsigurnija opcija.

---

 

 

Pravna revizija ugovora prije inspekcije ili tužbe

U Primorac Legal pomažemo poslodavcima da svoje ugovorne aranžmane usklade s presudom C-441/23 i Direktivom 2008/104/EZ prije nego što problem postane javni spor. Naša podrška uključuje:

• Pravnu reviziju postojećih ugovora o uslugama, podugovaranju i nabavi radne snage.
• Procjenu rizika reklasifikacije po funkcionalnom testu Suda EU.
• Izradu i usklađivanje ugovora s ovlaštenim agencijama za privremeno zapošljavanje.
• Internu obuku voditelja i HR-a o granicama ovlasti prema vanjskim suradnicima.
• Zastupanje u inspekcijskim postupcima i radnim sporovima.
• Savjetovanje pri restrukturiranju lanaca pružatelja usluga (IT, građevina, logistika, ugostiteljstvo).

---

 

Zašto pravna procjena ne može čekati

Pravo na potraživanje razlike u plaći i drugih prava iz radnog odnosa zastarijeva, ali tek nakon više godina – što znači da svaka godina koju poslodavac „pusti” bez usklađivanja gradi potencijalnu retroaktivnu odgovornost. Inspekcijske kontrole u Hrvatskoj su sve češće, a EU pravo daje sindikatima i radnicima konkretno oruđe koje sve češće koriste. Pravodobna revizija je uvijek jeftinija od spora.

---

 

 

Trebate pravnu procjenu Vaših ugovora?

Ako Vaša tvrtka radi s vanjskim suradnicima, podugovarateljima ili agencijama – dogovorite konzultacije s odvjetničkim uredom Primorac Legal. Pregledat ćemo Vaše ugovore, identificirati rizike po presudi C-441/23 i predložiti konkretne korake za usklađivanje.