Izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada: crna lista skraćuje se sa 6 godina na 1 godinu

Photo by Scott Blake on Unsplash

1. Što se zapravo mijenja?

Izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada predlažu se po hitnom postupku radi usklađivanja s izmjenama Zakona o strancima, koje su pojam crne liste pretvorile iz reputacijskog rizika u izravnu prepreku za zapošljavanje državljana trećih zemalja.

Predloženi zakon donosi pet ključnih operativnih novosti:

• skraćivanje razdoblja javne objave na crnoj listi sa 6 godina na 1 godinu
• ubrzani postupak brisanja — Ministarstvo briše poslodavca u roku od 3 dana od zaprimanja zahtjeva s odgovarajućim dokazom
• nova ljestvica novčanih iznosa — 2.650,00 EUR / 6.630,00 EUR / 8.000,00 EUR po neprijavljenom radniku, ovisno o tome koji je put utvrđen neprijavljeni rad
• ukidanje bijele liste poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada
• proširenje sustava JEER (Jedinstvena elektronička evidencija rada) izvan digitalnih radnih platformi — najavljeno proširenje na graditeljstvo i druge djelatnosti

---

 

2. Crna lista: sa 6 godina na 1 godinu

Najznačajnija promjena za poslodavce krije se u novom članku 12.a Zakona. Prema dosadašnjem uređenju, brisanje s popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad u pravilu je bilo moguće tek nakon proteka šest godina — što je u praksi za mnoge poslodavce značilo višegodišnju nemogućnost zapošljavanja stranih radnika.

Prema predloženom uređenju, Ministarstvo će brisati poslodavca s popisa:

• u roku od 3 dana od zahtjeva poslodavca — uz dokaz o uplati naloženog iznosa ili pravomoćnu sudsku odluku kojom je rješenje poništeno ili oglašeno ništavim
• po službenoj dužnosti — protekom razdoblja od godinu dana od dana donošenja rješenja
• prije isteka godine dana — u slučaju smrti poslodavca fizičke osobe, prestanka obrta, prestanka samostalne djelatnosti ili brisanja iz sudskog/obrtnog registra

VAŽNO: Mogućnost brisanja uplatom propisanog iznosa ne odnosi se na slučajeve trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja neprijavljenog rada — kod njih i dalje vrijedi režim koji isključuje brzo brisanje uplatom.

---

 

 

3. Novi režim novčanih iznosa

Predloženi članak 7. Zakona uvodi izmijenjenu ljestvicu administrativnih iznosa koje inspektor rješenjem nalaže poslodavcu, uz obvezu prijave radnika na obvezno mirovinsko osiguranje:

• 650,00 EUR po radniku — kod prvog utvrđenja neprijavljenoga rada
• 630,00 EUR po radniku — ako se kod istog poslodavca neprijavljeni rad ponovno utvrdi unutar tri godine
• 000,00 EUR po radniku — kod trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja unutar tri godine, uz obveznu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u nadziranom objektu (pečaćenje prostora, najmanje 30 dana)

Razdoblje za praćenje ponavljanja smanjuje se sa dosadašnjih šest godina na tri godine, čime se priznaje dinamika tržišta rada i ublažava nerazmjeran teret za poslodavce kod kojih se incident dogodio prije više godina.

NAPOMENA: Protiv rješenja kojim se nalaže uplata iznosa i protiv usmenog rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti žalba nije dopuštena — može se pokrenuti isključivo upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

---

 

 

4. Brisanje s liste — kako i kada?

Predloženi članak 12.a propisuje dva odvojena puta brisanja s crne liste.

Brisanje na zahtjev poslodavca (rok 3 dana):

• uz dostavu pravomoćne sudske odluke kojom je rješenje o mjeri poništeno ili oglašeno ništavim, ili
• uz dokaz o uplati cjelokupnog iznosa naloženog rješenjem (osim kod trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja)

Brisanje po službenoj dužnosti:

• nakon proteka godine dana od donošenja rješenja, ili
• ranije — u slučaju smrti poslodavca fizičke osobe, prestanka obrta, prestanka samostalne djelatnosti ili brisanja iz sudskog/obrtnog registra

Ministarstvo će o provedenom brisanju obavijestiti poslodavca, na način koji će se urediti pravilnikom.

---

 

 

5. Prijelazni režim za postojeće poslodavce na crnoj listi

Predloženim člankom 15. uređena je primjena novih pravila i na poslodavce koji su već uvršteni na popis prema dosadašnjem Zakonu (NN 151/22):

• automatsko brisanje protekom godine dana od dana utvrđenog neprijavljenog rada
• ranije brisanje na temelju dokaza o uplati iznosa iz članka 7. stavaka 2. i 3. (primjenjuje se i na rješenja iz čl. 240. Zakona o strancima)
• brisanje u roku od 15 dana od stupanja Zakona na snagu — za poslodavce koji se ne nalaze na popisu temeljem rješenja iz čl. 7. st. 2. i 3. Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada odnosno čl. 240. Zakona o strancima

Ovo je značajna olakšica za poslodavce koji su godinama čekali brisanje. Nakon stupanja Zakona na snagu, brojni poslodavci moći će izaći s popisa — bilo automatski po proteku godine dana, bilo uplatom propisanog iznosa, bilo brisanjem temeljem prijelazne odredbe.

---

 

 

6. Strani radnici: što ako dozvola istekne tijekom postupka produljenja?

Posebno važna izmjena za poslodavce koji zapošljavaju državljane trećih zemalja sadržana je u novom članku 3. stavku 4. Zakona.

Prema dosadašnjem uređenju, formalni istek dozvole za boravak i rad mogao se tumačiti kao osnova za utvrđenje neprijavljenoga rada — i to čak i u situacijama kada je zahtjev za produljenje dozvole pravodobno podnesen, ali postupak nije dovršen u zakonskom roku.

Predloženom izmjenom izričito se propisuje:

Neprijavljenim radom državljanina treće zemlje ne smatra se rad nakon isteka dozvole, ako je zahtjev za produljenje te dozvole podnesen prije isteka njezina važenja u skladu s propisima koji uređuju boravak i rad stranaca.

Time se, po prvi put zakonski, štiti poslodavac u situacijama administrativnog kašnjenja u rješavanju zahtjeva za produljenje dozvole — pod uvjetom da je rad i dalje u skladu s prethodno izdanom dozvolom.

---

 

 

7. JEER: proširenje izvan digitalnih platformi

Sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER), koji se do sada primjenjivao na rad putem digitalnih radnih platformi, predloženim izmjenama dobiva pravni temelj za proširenje na druge djelatnosti — najavljeno je posebno graditeljstvo.

Obveznici dostave podataka u JEER bit će:

• digitalne radne platforme — za radnike, samozaposlene osobe i druge fizičke osobe koje rade putem platformi
• poslodavci — za radnike u djelatnostima koje će biti obuhvaćene popisom djelatnosti
• ugovaratelji odnosno naručitelji — za sve ostale fizičke osobe (npr. osobe na radu prema propisima o zaštiti na radu)

Za prekršaj nevođenja podataka kroz odgovarajuće programsko rješenje povezano s JEER-om u stvarnom vremenu predviđena je novčana kazna od 10.000,00 do 15.000,00 EUR za pravne osobe (1.000,00–1.500,00 EUR za obrtnike i fizičke osobe poslodavce). Kazna se udvostručuje ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika.

---

 

 

8. Ostale relevantne izmjene

Pored gore navedenoga, predložene izmjene donose i sljedeće:

• jedinstvena definicija neprijavljenoga rada — ukida se podjela na neprijavljeni rad u užem i širem smislu
• proširena definicija samozaposlene osobe — sada može biti zaposlena u društvu u kojem je istovremeno osnivač i jedini član uprave/izvršni direktor
• prijava do punog radnog vremena — kada je radnik već prijavljen kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu, inspektor će naložiti prijavu kod nadziranog poslodavca u nepunom radnom vremenu za razliku do punog radnog vremena
• ukidanje bijele liste (čl. 20. Zakona) — popis poslodavaca koji nisu počinili prekršaje u prijavljivanju rada nije zaživio u praksi i briše se iz Zakona
• rok za uplatu — poslodavac je dužan u roku od 3 dana podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, a u roku od 15 dana izvršiti uplatu i nadležnom inspektoru dostaviti dokaz najkasnije prvi sljedeći radni dan

---

 

 

9. Što ovo znači za poslodavce u praksi?

Predložene izmjene predstavljaju značajnu liberalizaciju režima crne liste i istodobno prilagodbu novim okolnostima na tržištu rada. Za poslodavce koji su se godinama suočavali s posljedicama uvrštenja na popis — osobito u kontekstu zapošljavanja državljana trećih zemalja — otvara se realna mogućnost izlaska s liste.

S druge strane, novi režim novčanih iznosa i strožiji pristup ponovljenim utvrđenjima — s automatskom mjerom zabrane obavljanja djelatnosti kod trećeg utvrđenja — jasno signaliziraju da se sustav ne ublažava prema poslodavcima koji opetovano krše propise.

Za poslodavce koji se trenutno nalaze na crnoj listi prema dosadašnjem Zakonu, ključno je pravodobno procijeniti pravne mogućnosti — kako bi se iskoristile pogodnosti prijelaznog režima, posebno mogućnost brisanja uplatom propisanog iznosa ili automatskog brisanja po proteku godine dana od utvrđenja.

Napomena: u trenutku objave ovog članka, predloženi Zakon nalazi se u javnom savjetovanju. Konačni tekst može odstupati od predloženoga, a o stupanju na snagu i primjeni izvijestit ćemo nakon usvajanja u Hrvatskome saboru i objave u Narodnim novinama.

---

 

Pravna podrška poslodavcima

Primorac Legal kroz dosadašnji rad zastupao je više od 100 poslodavaca koji su se našli na crnoj listi te kontinuirano ukazivao na praktične probleme dosadašnjeg uređenja. Pratimo postupak donošenja izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada i pripremamo praktične smjernice za naše klijente — uključujući procjenu mogućnosti brisanja s liste, pripremu zahtjeva za brisanje, te pokretanje upravnih sporova kada je to opravdano.

Ako se Vaša tvrtka nalazi na crnoj listi ili ste primili rješenje inspektora kojim Vam se nalaže uplata propisanog iznosa, obratite nam se radi procjene pravnih mogućnosti i strategije postupanja u skladu s predloženim novim uređenjem.